palube

См. также в других словарях:

• palubė — palubė̃ sf. (3b) J, Pj, Kp, Mrk, Mrj, Ob žr. palubys 1: Gryčią iššlavei, o voratinklių pilna palubė̃ Dgl. Plakės liepsna į pãlubes Šts. Pasikabinęs lempą pačioj palubė̃j Šv. Peilį aš vis pakišu palubė̃n nuo vaikų Sdk. Vaikščiodama po palubę ir… …   Dictionary of the Lithuanian Language

• palubė — palubė̃ dkt. Į pãlubę sustumiami̇̀ garãžo var̃tai …   Bendrinės lietuvių kalbos žodyno antraštynas

• palúba — in páluba e ž (ȗ; ā) krov: iz kabine sta odšla na palubo; ograja palube / ladijska paluba / glavna paluba; spodnja paluba; vodja palube …   Slovar slovenskega knjižnega jezika

• kazàmāt — m 〈G kazamáta〉 1. {{001f}}a. {{001f}}pov. prostorija u utvrdama, zaštićena od topovske vatre, služi za smještaj bolesnika, streljiva i posade b. {{001f}}pom. oklopljena prostorija ispod gornje palube bojnih brodova u kojoj su postolja teških… …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

• kàštel — m 〈G mn kȁštēlā〉 1. {{001f}}pov. a. {{001f}}utvrđeni grad, dvor, ob. na lako branjivom mjestu (iz srednjega vijeka ili kasnije) sjedište oblasnog gospodara; burg, tvrđava, zamak b. {{001f}}kula 2. {{001f}}pov. izdvojeni dio grada koji se… …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

• nàdgrāđe — sr dio u ukupnoj konstrukciji broda iznad palube (kormilarnica itd.) …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

• nàdvōđe — sr pom. visina nadvodnog dijela plovila mjerena od površine vode do glavne palube …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

• plàtfōrma — plàtfōrm|a ž 〈G mn ā/ ī〉 1. {{001f}}a. {{001f}}ravna povišena površina [∼a za lansiranje raketa] b. {{001f}}visoravan, {{c=1}}usp. {{ref}}plato{{/ref}} 2. {{001f}}ulazni, vanjski prostor u željezničkom vagonu ili tramvaju [stajati na ∼i] 3.… …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

• ȕtroba — ž 1. {{001f}}anat. organi smješteni u trbušnoj šupljini čovjeka, meki dijelovi, organi u trbušnoj i grudnoj šupljini čovjeka i životinja, {{c=1}}usp. {{ref}}iznutrica{{/ref}} 2. {{001f}}korito broda iznutra, dio između kostura i palube, nutrina 3 …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

• štîva — štîv|a (stîva) ž reg. pom. prostor ispod palube u utrobi broda [sjesti u ∼u]; potpalublje ✧ {{001f}}mlet., tal …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

• štiva — štȋva (stȋva) ž DEFINICIJA reg. pom. prostor ispod palube u utrobi broda [sjesti u štivu]; potpalublje ETIMOLOGIJA mlet., tal. stiva …   Hrvatski jezični portal