cisto-

  • 91nı̏šta — 〈G nı̏čega/nı̏čeg〉 1. {{001f}}zam. odrična imenička, nijedan predmet, stvar, pojava ili događaj 2. {{001f}}pril. nikako, nimalo 3. {{001f}}sr ono što nema vrijednosti ili značenja [jedno veliko ∼] 4. {{001f}}(s N) razg. (u dijaloškoj situaciji… …

    Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • 92onèčistiti — (što, se) svrš. 〈prez. onèčistīm (se), pril. pr. īvši (se), prid. trp. onèčišćen, gl. im. onečišćénje〉 1. {{001f}}(što) učiniti nečistim, učiniti da više ne bude čisto; zamazati, zagaditi, zaprljati 2. {{001f}}(se) obaviti veliku nuždu pod sebe… …

    Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • 93plàtōnskī — plàtōnsk|ī prid. 1. {{001f}}koji se odnosi na Platona i platonizam, {{c=1}}usp. {{ref}}platonizam{{/ref}} 2. {{001f}}koji se zasniva na čisto duhovnom zanosu, bez primjesa čulnosti [∼a ljubav] 3. {{001f}}koji ne teži za praktičnom primjenom;… …

    Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • 94prȍsto — pril. (čest.) razg. za pojačanje: doista, jednostavno, čisto [∼ ne znam što tu valja raditi] ⃞ {{001f}}∼ naprosto posve jednostavno, bez ikakva ustezanja, bez okolišanja …

    Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • 95prògramskī — prògramsk|ī prid. koji se odnosi na program, koji je po programu ∆ {{001f}}∼a glazba instrumentalna glazba koja u sebi nosi neko izvanglazbeno značenje, književnu ideju, legendu, scenski opis, neki »program«; suprotni pojam od tzv. apsolutne… …

    Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • 96rúka — rúk|a ž 〈D L rúci, N mn rȗke, G r‹kū/ ā razg.〉 1. {{001f}}anat. a. {{001f}}jedan od gornjih udova ljudskog tijela od ramena do vrhova prstiju [lijeva ∼a; desna ∼a] b. {{001f}}šaka (od zglavka do prstiju) [baciti ispod ∼e, sport u boćanju baciti… …

    Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • 97samoizražávānje — sr spontan izraz osjećaja, često u obliku vriska, sinkopiranih uzvika ili leleka tužbalica [čisto ∼ ne traži nikakvu umjetničku formu] …

    Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • 98sèpstvo — sr fil. ono što je unutrašnje u čovjekovoj prirodi i duhu; psihofizička ukupnost osobe, uključujući svjesna i nesvjesna obilježja [»traganje za numinoznim jest čisto ∼«]; jastvo …

    Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • 99súmnjati — nesvrš. 〈prez. sȗmnjām, pril. sad. ajūći, gl. im. ānje〉 1. {{001f}}(u koga, što) osjećati sumnju, nemati povjerenja 2. {{001f}}(na koga, na što) pomišljati na koga kao krivca; sumnjičiti 3. {{001f}}(∅) osjećati nevjericu, ne smatrati pouzdanim,… …

    Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • 100usvínjiti — (što, se) svrš. 〈prez. ùsvīnjīm (se), pril. pr. īvši (se), prid. trp. ùsvīnjen〉 pejor. razg. 1. {{001f}}(što, se) uprljati kao svinja (ono što je bilo čisto) 2. {{001f}}(što) potpuno pokvariti; uprasiti …

    Veliki rječnik hrvatskoga jezika