blaɪt
81blȁnja — ž 〈G mn blȃnjā〉 term. stolarski alat za obradu drva, za postizanje ravne površine i odnošenje suviška pri uglavljivanju; hobl, hoblić, hobla, stružnica; blanjača …
82blȁnjalica — ž stroj za struganje drva …
83blȁstula — ž zool. rani oblik brazdanja jajeta mnogih mnogostaničnih životinja ✧ {{001f}}nlat. ← grč …
84blȁtina — ž agr. sorta vinove loze i vino iz Hercegovine i dalmatinskog zaleđa; zlorod …
85blȁtnjav — prid. 〈odr. ī〉 koji je zablaćen, uprskan blatom, u kome ima blata; ukaljan …
86blȁtobrān — m dio vozila koji štiti od blata, štitnik koji zadržava blato što se raznosi s kotača …
87blȁtotēp — m rij. jez. knjiž. onaj koji se posvuda tepe; probisvijet, propalica, potucalo, skitnica, tumaralo …
88blȁtskī — prid. koji se odnosi na Blato na Cetini i njegove stanovnike …
89blȁtuškī — prid. koji se odnosi na Blatušu i Blatušane …
90blȁtīšte — sr zemljište koje se promjenom vremena pretvara u blato; barovito, močvarno zemljište, mjesto gdje je blato …